Druga konferencija „Moja Montessori priča“, održana od 10. do 11. listopada 2026. godine u Osnovnoj Montessori školi barunice Dédée Vranyczany u Zagrebu, organizirana pod okriljem programa Montessori plus, okupila je brojne odgojno – obrazovne djelatnike i stručnjake radi razmjene iskustava i primjera dobre prakse. Isto tako, potvrdila je status ključnog nacionalnog foruma za refleksiju, umrežavanje i unaprjeđenje autentične Montessori prakse. Pod okriljem programa Montessori plus, ovaj dvodnevni skup okupio je brojne stručnjake i odgojno-obrazovne djelatnike s ciljem kritičkog preispitivanja suvremenih izazova i razmjene primjera dobre prakse u poticajnom okruženju.
Konferencija je metodološki uspješno balansirala između teorijskih uvida i praktičnih radionica, stavljajući naglasak na holistički razvoj djeteta kroz načelo “slobode unutar granica odgovornosti”.
Posebno su nas se dojmile radionice u kojima su izlagačice uspjele potaknuti emocije slušatelja (Povijest Hrvata i priča o kapljici).
Znanstveni i stručni doprinos konferencije posebno je obogaćen regionalnim uvidima, učiteljicama koje same kreiraju svoje Montessori okruženje i izlaganje odgojiteljica Mirne Budić, Kristine Gunjević, Zlate Patarić i Kristine Varga na temu “Kako je počeo Montessori rad u mom Osijeku”.
Ovo izlaganje donijelo je povijesnu i praktičnu retrospektivu implementacije alternativnih pedagoških pravaca izvan glavnog grada, detaljno prikazujući specifičan put koji je prošao Dječji vrtić Osijek u integraciji ovih metoda u javni institucionalni okvir.
Ono dokazuje da održivost Montessori metode ne ovisi isključivo o privatnim inicijativama, već o entuzijazmu, stručnosti i kontinuiranom usavršavanju pojedinaca unutar javnog sustava.
Konferencija u cjelini ponovno je mapirala Hrvatsku na mapi suvremenih pedagoških strujanja, ostavljajući jasan zaključak: autentični Montessori rad zahtijeva stalni povratak izvoru i principima, ali i hrabrost za prilagodbu lokalnim kontekstima.
Kristina Varga
