Kroz zadnjih nekoliko godina odgojitelji i stručni suradnici u dječjem vrtiću primijetili su velik porast jezično govornih teškoća djece rane i predškolske dobi koji zahtijevaju upućivanje kod stručnjaka – logopeda. Najčešći razlog tomu je i prekomjerna izloženost djece elektroničkim medijima te nam djeca češće progovaraju na engleskom jeziku dok još nisu usvojili materinji jezik.
Često čujemo pri upisivanju djeteta u vrtić kako je roditeljima cilj da dijete progovori. Dječji vrtić pruža svakome djetetu poticajnu sredinu za razvoj svih njegovih potencijala, no odgojitelji nisu stručnjaci za razvoj govora djeteta. Oni mu pružaju dobar govorni model, no nisu osposobljeni za ispravljanje jezično govornih poteškoća djeteta.
Kada dijete kasni u usvajanju jezika i govora, roditelji najprije uspoređuju govor svoga djeteta s govorom vršnjaka, donose zaključke, skloni su čekati da dijete sazrijevanjem preraste probleme. Ali rano prepoznavanje, pojačano stimuliranje i rane intervencije sprječavaju nastanak poremećaja koji negativno utječu na cjelokupni djetetov razvoj.
Najčešće zablude vezane uz kasnije progovaranja djeteta:
- On je lijen, sve razumije , ali ne želi govoriti.
- Progovorit će on već, samo je malo tvrdoglav.
- Tako je i njegov tata kasnije počeo pričati, a gledajte, sad je sve u redu.
Najučestaliji govorni poremećaji u predškolskoj dobi su poremećaji izgovora koji mogu biti jako simpatični, smiješni i zanimljivi roditeljima i sredini. Neki se roditelji zavaravaju da će se takve greške ispraviti same od sebe odrastanjem.
Kako prepoznati poremećaje izgovora?
- Izostavljanje ili nečujna realizacija glasa – omisija
Dijete ne može izgovoriti neki glas: npr.umjesto RIBA dijete izgovara IBA, umjesto KRAVA – KAVA
- Zamjena glasa – supstitucija
Dijete glas ili skupinu glasova koju ne može izgovoriti zamjenjuje drugim glasom: npr. umjesto ŠUMA dijete izgovara SUMA, ili umjesto RUKA – LUKA, JUKA
- Nepravilno izgovaranje glasa ili skupine glasova- distorzija
Dijete izgovara glasove ali njihova zvukovna realizacija odstupa od standardnog izgovora, npr.jako umekšano Š/Č/Ž, ili francuski (grleni) izgovor glasa R
Spomenuti poremećaji izgovora mogu biti:
- Sustavni: dijete u svom govoru uvijek, na isti način radi određene pogreške, bilo da je to izostavljanje, zamjena ili nepravilan izgovor nekog glasa
- Nesustavni: dijete nesustavno, ne uvijek i ne na isti način, radi pogreške u izgovoru glasova (zamjenjuje, izostavlja, dodaje ili krivo izgovara pojedine glasove), iako te iste glasove može u pojedinim situacijama i pravilno izgovoriti
Nesustavne greške izgovora mogu pratiti rani govorni razvoj, pa ako nisu prečeste u govoru djeteta smatraju se dijelom normalnog govornog razvoja do četvrte godine. Ostanu li nesustavne greške izgovora i nakon četvrte godine života, možemo govoriti o leksičkoj dislaliji ili nesigurnoj slici riječi
Dijete na primjer:
- Izostavlja slogove ili glasove u riječima (CRVENKAPICA-KAPICA)
- Dodaje slogove ili glasove u riječima (LOKOMOTIVA-LOKOMOKOTIVA)
- Zamjenjuje mjesto slogovima i glasovima u riječi (POKLOPAC-KLOPOPAC)
Postoje i pravilnosti u razvoju/pojavi glasova i glasovnih skupina -stoga je bitno okvirno doba za toleranciju pogreške.
| Pravilan izgovor glasova: | očekujemo kod djeteta u dobi od: |
| A E I O U P B T D K G M N V L F H J | 3 – 3, 5 godina |
| S Z C LJ NJ R | 4 – 4, 5 godina |
| Š Ž Č DŽ Đ Ć Č | 5 – 5, 5 godina |
U nastavku vam donosimo kalendar razvoja jezika sa simptomima odstupanja, s ciljem olakšavanja razumijevanja razvoja i prepoznavanja prvih znakova odstupanja kako bi se pravovremeno mogla zatražiti pomoć. Ovaj kalendar ne služi kao dijagnostičko sredstvo, nego samo kao poticaj na promišljanje o očekivanom jezično-govornom razvoju i možebitnoj potrebi traženja pomoći.
| DOB DJETETA | UREDAN JEZIČNO-GOVORNI RAZVOJ | SIMPTOMI USPORENOG RAZVOJA |
|
15 – 18 mj. |
-govori od 5-20 riječi, uglavnom imenice
-ponavlja riječi i fraze kao ‘daj piti’, ‘tata’, ‘pa-pa’ -intonacija brbljanja sliči na intonaciju rečenice -odgovara na pitanje ‘što je to?’ – traži ‘daj još’ -slijedi jednostavne upute, npr. ‘donesi loptu’ -pokazuje što želi -pokazuje 1 – 3 dijela tijela – pokazuje dva ili više predmeta na slikama -donosi stvari da ih pokaže drugima -traži što želi vokalizacijom, pokazivanjem ili dodirivanjem -govori ‘pa pa’ i još neke ritualne riječi -protestira s ‘ne’ odmičući se |
-ne razumije ‘pa pa’ i ne govori
-ne razumije ‘ne’ -ne razumije geste i ne koristi ih -ne govori najmanje 5 riječi -ne razumije jednostavne upute i jednostavna pitanja |
|
18mj. – 2 god. |
-Koristi oko 50 prepoznatljivih riječi
– Zna pokazivati i imenovati svakodnevne stvari – oponaša zvukove životinja ili ih imenuje – ponavlja riječi koje čuje – kombinira dvije riječi u rečenicu npr. ‘beba papa’ – počinje koristiti glagole i pridjeve – koristi negacije: nema, ne – počinje koristiti zamjenice: ja, ti, moje – zna pokazati pet dijelova tijela – razumije pitanja: tko, gdje, što – na postavljena pitanja odgovara adekvatno s da ili ne – dobro imitira zvukove, riječi, kretanje odraslih – koristi jednu riječ ili kratke fraze za izražavanje emocija |
– ne slijedi i ne razumije jednostavne upute kao: ‘ dođi ovdje, donesi…’
– ne kombinira dvije riječi u rečenicu – ne imitira riječi i akcije odraslih – ne pokazuje dijelove tijela na upit – nema početka kombinatoričke igre (stavljanje dva predmeta u međuodnose) i simboličke igre (igre pretvaranja) |
|
2 – 3 godine |
-imenuje stvari svakodnevne upotrebe
-dužina rečenice je 2-3 riječi -pita jednostavna pitanja -odgovara na pitanja: tko, što, gdje -uz imenice, glagole i pridjeve koristi zamjenice, priloge mjesta – počinje koristiti prošlo i buduće vrijeme -sluša kratke priče – pridružuje iste boje -zna odnose: u, na, gore, dolje, ispod -zna malo i veliko -shvaća opasnosti -lista slikovnice i imenuje slike – uključuje se u kratki dijalog – verbalno uvodi i mijenja temu -izražava emocije -privlači pažnju riječima |
– ne odgovara na jednostavna pitanja
– ne postavlja pitanja – govor je nerazumljiv ukućanima, osobito stranim osobama – ne koristi jednostavne rečenice – ne voli slušati priče, pjesmice |
|
3 – 4 godine |
-koristi rečenicu od 3-4 riječi
-postavlja pitanja: zašto, kada, što ako -koristi zamjenice -povezano govori o stvarima koje su se dogodile -priča kraće priče, komentira događanja -zna svoje ime, godine i spol -odgovara na uputu koja uključuje tri radnje, npr. ‘idi u sobu, nađi loptu i donesi je’ -s 4 godine prepoznaje osnovne boje -prilagođava svoj govor kada razgovara s mlađima od sebe -‘čita’ slikovnice -sluša priče oko 10 minuta -uključuje se u duži dijalog -zna igrati ulogu druge osobe u igri -traži dopuštenje -objašnjava kada ga sugovornik ne razumije |
-rječnik je siromašan
-ne izgovara većinu glasova -okolina ga ne razumije -ne razumije dvostruke i trostruke upute -ne koristi govor za rješavanje problema -nema interakcije s drugom djecom |
|
4 – 5 godina |
-priča druge priče
-odgovara adekvatno na pitanja koliko, kako… -pita za značenje riječi -mehanički broji do 10, s pokazivanjem do 5 -koristi rečenicu od 4-6 riječi -koristi sve vrste riječi gramatički pravilno -identificira dijelove koji nedostaju -imenuje krug i trokut |
– ima mali fond riječi kojim se koristi
-rečenica je jednostavne strukture -prisutne su česte gramatičke pogreške -izostavlja glasove -ne razumije značenje riječi -ne poznaje boje -ne razumije i ne koristi prijedloge koji označavaju prostorne odnose -dijete se povlači i osamljuje, siromašna je interakcija s okolinom |
|
5 – 6 godina |
-izgovor svih glasova je pravilan
-koristi složene rečenice sa svim vrstama riječi gramatički pravilno -pričanje priče je po slijedu događaja, isprepletena je stvarnost i mašta -ima pojmove vremena danas, jučer, sutra, ujutro, navečer -uviđa odnose, uzroke i posljedice -prepoznaje i imenuje geometrijske oblike -prisutan je interes za slova i knjige -prepoznaje i imenuje brojke i slova -zna napisati svoje ime -iza 5,5 godina može izdvojiti prvi glas u riječima -zna da tekst reprezentira govorni jezik |
-prisutne su pogreške u izgovoru glasova
-prisutne su gramatičke pogreške -ima teškoća u razumijevanju i uporabi pojedinih kategorija riječi kao npr. prijedloga (iznad, ispod, pored…), riječi sa suprotnim značenjem (široko-usko, nisko-visoko…) -ne zna pjesmice, priče -ne sjeća se važnih događaja i ne može ih ispričati |
|
6 – 7 godina |
-lako koristi složene gramatičke strukture
-usvaja apstraktne pojmove, npr. sreća, bogatstvo, ljubav, mržnja -imenuje dane u tjednu -pričanje uključuje događaje, teme, likove -govor potpuno prilagođava socijalnim situacijama -vodi duge razgovore -kontrolira glasnoću, volumen – prisutan je pojačan interes za slova, pisanje -usvaja glasovnu svjesnost/slušnu analizu i sintezu: može izdvojiti prvi i zadnji glas u riječima, rastaviti riječ na glasove, spojiti glasove u smislenu riječ -uspostavlja se veza slovo-glas -poznaje slova, počinje pisati |
-rječnik je siromašan,
-rečenica je jednostavne strukture -ne razumije apstraktne pojmove -ne razlikuje slova i brojke -nije usvojena glasovna svjesnost -teško pamti |
Što vi kao roditelj možete učiniti?
- Uočite li poteškoće kod djeteta, potražite pomoć stručnjaka – logopeda. Stručna logopedska pomoć podrazumijeva niz specijaliziranih metoda i postupaka s ciljem korekcije poremećaja izgovora kod djeteta uz savjetodavni rad s roditeljima. Logopedsku terapiju s djetetom je potrebno početi što ranije.
- Ne ispravljajte dijete i ne inzistirajte da suhoparno, ponavlja za vama riječi, fraze i rečenice
- Puno ponavljajte pojedine riječi u različitim oblicima bez obzira što ih dijete još ne upotrebljava
- Pravilno govorite djetetu, ne strogo i ozbiljno kao odraslome, ali svakako ne iskrivljavajte izgovor glasova kada mu se obraćate (budite dobar govorni model)
- Razgovarajte sa djetetom o svemu što trenutačno radite s njim
- Dok zajedno čitate ili listate knjigu/slikovnicu imenujte likove, opisujte slike, prepričavajte događaje, potičite dijete da čini isto
- Igrajte se jezičnih igara
- Imenujte povrće i voće u trgovinama, objašnjavajte što činite dok kuhate ručak ili čistite sobu, pokazujte predmete oko kuće ili dok se vozite, ukazujte i tumačite zvukove koji se čuju oko vas.
- Postavljajte pitanja i tražite da vam dijete odgovori ( čak i ako ne razumije ili ne može odgovoriti) – učinite to umjesto njega.
- Upravljajte vremenom koje dijete provede pred ekranom (za dijete do 3 godine života uopće nije preporučeno provoditi vrijeme pred ekranima) koje ne treba prelaziti više od 30 minuta te neka to budu sadržaji dobno primjereni djetetu i na hrvatskom jeziku
Primjer igara za razvoj govora (preuzeto iz: 200 logopedskih igara, Ilona Posokhova)
Leti, skače, pliva, hoda!
Cilj: razvoj slušno-verbalne pažnje, razumijevanje govora, bogaćenje vokabulara
Igra: Roditelj moli dijete da pažljivo sluša, kada kaže nešto istinito, nešto što je moguće u stvarnom životu, dijete treba izvesti neku dogovorenu radnju (npr. pljesnuti dlanovima ili poskočiti). Kada kaže nešto neistinito, dijete ne treba učiniti ništa. Poslije možete zamijeniti uloge kao i uvesti nove glagole.
Primjeri: Riba pliva. Pas leti. Ptica leti. Mačka skače. Zeko leti. Krevet hoda. Stol pliva. Jastuk hoda. Leptir skače.
Nađi 5
Cilj: obogaćivanje vokabulara
Igra: Roditelj zadaje glagol kojem dijete treba pripojiti 5 odgovarajućih imenica. Na primjer: Što možemo otvoriti? Dijete treba odgovoriti s 5 logičnih rečenica: Možemo otvoriti vrata. Možemo otvoriti knjigu. Možemo otvoriti torbu. Možemo otvorit bocu. Možemo otvoriti kutiju.
U početku igrajte tako da tih 5 predmeta dijete traži i pronađe u obližnjem prostoru, npr. sobi, kuhinji, dvorištu…
Prijedlog mogućih zadataka: Što možemo rezati? Što možemo piti? Što možemo brisati? Što možemo graditi? Što možemo podizati?
Reci što vidiš
Cilj: aktivizacija vokabulara imenica, razvoj vizualne pažnje, percepcije i pamćenja
Igra: ovu je igru zanimljivo igrati tijekom vožnje automobilom, autobusom ili tramvajem. Sjednite s djetetom pokraj prozora i neka pokuša uočiti i imenovati što više stvari koje primijeti gledajući kroz prozor tijekom voženje. Ili predložite djetetu da pažljivo gleda i imenuje sve predmete određene boje.
Zapamti što vidiš
Cilj: razvoj dugoročnog vizualnog pamćenja, aktivizacija vokabular imenica
Igra: još jedan igra za šetnju ili vožnju gradom. Predložite djetetu da tijekom šetnje ili vožnje zapamti određeni broj predmeta kraj kojih je prošlo, ali umjesto da vam to odmah priopći, sada ih mora zapamtiti i otkriti vam ih tek kada se vratite kući. Broj predmeta se s vremenom može povećavati.
Preporuka literature za rad s djecom na području razvoja govora:
Pino (slikovnice za razvoj govora), Planet Zoe
Pia Mia – interaktivna slikovnica (piamia.hr)
Glaskalica – ICT-AAC (aplikacija)
Kako kod logopeda?
Prvi korak je obratiti se vašem pedijatru, koji vam izdaje uputnicu za logopeda. Usluga logopeda je besplatna ukoliko odlazite u SUVAG Osijek. Potrebno je telefonskim putem zatražiti inicijalni pregled.
Uz SUVAG Osijek postoje i stručnjaci logopedi koji djelatnost obavljaju u privatnoj praksi.
Literatura:
Andrešić, D., Benc Štuka N., Gugo Crevar N., Ivanković I., Mance v., Mesec I., Tambić M. (2009.) Najčešći poremećaji jezično-govorne komunikacije djece predškolske dobi: priručnik za roditelje, odgdojitelje, pedijatre i sve koji prate razvoj djece. Zagreb, Hrvatsko logopedsko društvo
Apel K., Masterson J.J. (2003.) Jezik i govor od rođenja do 6.godine. Lekenik, Ostvarenje
Rade, R. (2014.) Poticanje ranog govorno-jezičnog razvoja. Zagreb, FoMa
Pripremila: Ana Mihaljević, mag.edu.paed.